U STUTTGARTU ODRŽAN SASTANAK RUKOVODSTVA SAVEZA DOPUNSKIH ŠKOLA BOSNE I HERCEGOVINE

MATERNJI JEZIK JE DIO IDENTITETA, TOLERANCIJE I RAZUMIJEVANJA, BOGATSTVO KOJE TREBAMO SAČUVATI

     

Apel MCP-a i drugim nadležnim u BiH da regulišu oblast dopunskog obrazovanja djece građana BiH u dijaspori na maternjem jeziku

          U nedjelju, 19.02.2017. godine u Stuttgartu je održan sastanak rukovodstva i aktivista Saveza dopunskih škola BiH na kome su analizirane aktivnosti Saveza i dopunskih škola BiH u zadnjih pola godine i plan aktivnosti u narednom periodu.         Prvi dio sastanka kome su prisustvovali predstavnici dopunskih škola BiH iz Reutlingena, Rottenburga, Ludwigsburga, Ostalba, Rosenheima, Minhena, Stuttgarta, Geretzrieda, Plochingena i Oberlenningena protekao je u "slovu o maternjem jeziku" kojim su aktivisti Saveza obilježili 21. februar - Međunarodni dan maternjeg jezika koji se u svijetu obilježava od 2000. godine, shodno zaključku UNESCO-a. Generalna skupština Organizacije UN za obrazovanje, nauku i kulturu proklamovala je 1999. godine Dan maternjeg jezika, kao sjećanje na studente koji su 21. februara 1952. godine ubijeni u Daki u Istočnom Pakistanu, danas Bangladešu, jer su protestovali zbog toga što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični. Tradicionalno, u svim dopunskim školama BiH u SR Njemačkoj svakog februara prigodnim predavanjima obilježava se Dan maternjeg jezika.         Na sastanku u Stuttgartu istaknuta je velika važnost njegovanja maternjeg jezika građana BiH u svijetu i njegovo očuvanje kroz prenošenje na mlađe generacije u čemu veliku ulogu imaju dopunske škole BiH na bosanskom jeziku. Kako je istaknuto, zahvaljujući aktivistima Saveza, samo u zadnih šest godina u Njemačkoj je osnovano više od 30 dopunskih škola BiH u kojima se dopunska nastava izvodi na bosanskom jeziku, a u projekat „Očuvanje maternjeg jezika i identiteta građana BiH u dijaspori kroz dopunske škole BiH i kulturne djelatnosti“ uključeno je više od 6.000 građana. Izlobirano je i da se ocjena iz bosanskog jezika upisuje i u njemačka svjedočanstva, u redovnim njemačkim školama koje pohađaju djeca porijeklom iz Bosne i Hercegovine. S ponosom je istaknuto da je nakon više od dvije godine priprema ove školske godine počela i nastava u tri odjeljenja u Minhenu koju pohađa više od 60 učenika, a pohvaljeni su i predstavnici iz Njemačke koji su učestvovali u programu ERASMUS u Danskoj (Fatmira i Emina Babić i Haris Jusufović).         Osim izvanrednih rezultata koje postižu, na sastanku u Stuttgartu istaknuti su i mnogobrojni problemi sa kojima se bh. aktivisti u dopunskim školama svakodnevno susreću, a upućen je i novi apel nadležnima u BiH, prije svih MCP-a BiH da konkretnije reguliše oblast dopunskog obrazovanja na maternjem jeziku djece građana BiH u dijaspori.         -Dopunske škole BiH u dijaspori osnivaju se i opstaju najviše zahvaljujući entuzijazmu i aktivistima građana. Kao građani i patriote, kao ljudi kojima je stalo da sačuvaju svoj jezik i identitet, da sačuvaju svoje i veze svoje djece sa domovinom mi u Savezu dopunskih škola BiH uradili smo i radimo sve što je do nas. Krajnje je vrijeme da naša država reguliše oblast dopunskog obrazovanja. Od MCP-a BiH smo prošle godine nakon nekoliko godina apeliranja dobili doštampan udžbenik od prvog do četvrtog razreda. Međutim, dopunskim školama BiH u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Danskoj, Italiji, Švedskoj nedostaju udžbenici od četvrtog do devetog razreda, neregulisan je statut koordinatora, nastavnika, nema matičnih knjiga, dnevnika rada, osim nekoliko DKP-a BiH u svijetu, kao što su DKP-a BiH u Njemačkoj, na čelu sa GK u Stuttgartu, u većini ostalih Ambasada i Konzulata BiH u svijetu uposleni ne znaju ni postoji li dopunsko obrazovanje na maternjem jeziku u zemljama u kojima djeluju, malo ili nikako ne rade na ovoj oblasti, a u nekoliko gradova u Njemačkoj poput Sarbrikena, Sindelfingena, Rottenburga zbog nedostatka nastavnika djeca već nekoliko mjeseci ne idu u školu. Godinama apelujemo na nadležne u BiH da poput drugih zemalja, pa i onih u okruženju, regulišu oblast dopunskog obrazovanja. Ja ih i danas, posebno MCP-a u čijoj je to nadležnosti, na Međunarodni dan maternjeg jezika pozivam da to urade. Dok ima interesa kod roditelja djece i dok još nije kasno. Proces asimilacije građana BiH u strana društva, posebno mladih i djece, uveliko je u toku. Djeca građana BiH ili onih porijeklom iz BiH slabo ili nikako govore maternji jezik. O domovini svojih roditelja znaju najviše o Džeki, Misimoviću i Ibiševiću. I onome što nauče putem PINK-a i GRAND-a. Gubimo cijele generacije. Ako nadležna ministarstva u BiH ne reaguju ili reaguju kao do sada, ako ne regulišu ovu oblast i ne pomognu bh. aktivistima u onome što već rade na polju dopunskog obrazovanja na maternjem jeziku, bojimimo se da će za to, za koju godinu biti već kasno – istakli su aktivisti dopunskih škola BiH na sastanku u Stuttgartu.